Šta studirati?

Šta studirati – informatički stručnjaci dominantno deficitarni na tržištima rada – Bosna i Hercegovina trenutno potražuje 6000 IT stručnjaka, Srbija 15000, Hrvatska 5000, Njemačka 43.000 a EU 1.000.000!

IT sektor je velika razvojna šansa, kao i prilika za nova radna mjesta. Prema magazinu Forbes, informacijske tehnologije su, pored medicinskog i finansijskog sektora, najprofitabilnija industrijska grana u svijetu.

U BiH je IT sektor u proteklih pet godina porastao za 72%. Procjenjuje se da u ukupnom BDP-u godišnje učestvuje sa 150 miliona maraka. IT sektor može znatno doprinijeti BiH ekonomiji ukoliko se bude ulagalo u popularizaciju i kvalitetnu edukaciju. Nije tajna ni da se u ovoj oblasti može odlično zaraditi, a prednosti su svakako brojne. Od izbora poslodavca, radnog okruženja, pa čak i radnog vremena. No, to vrijedi samo za istinske IT stručnjake, koji posjeduju upotrebljiva znanja i vještine, koje prepoznaje tržište rada.

Prema službenim podacima prikupljenim u zavodima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, koje je analizirala i predočila agencija Anadolija, najmanje traženi, a ujedno i najbrojniji visokoobrazovani kadrovi na biroima, su diplomirani ekonomisti, pravnici, te profesori razredne nastave. Zanimanja koja su najviše tražena, ali ih je najmanje, su ljekari specijalisti, mašinski inženjeri i inženjeri elektrotehnike (informatičkih i drugih usmjerenja).

Informacijsko-tehnološki (IT) stručnjaci, odnosno oni koji rade u kvalifikacijskoj djelatnosti “informacija i komunikacija”, među najbolje su plaćenim u Bosni i Hercegovini. Potrebno je spomenuti da je riječ o deficitarnom zanimanju, te da su upravo IT stručnjaci jedni od najtraženijih zanimanja. Isto tako su, prema saznanjima od Federalnog zavoda za statistiku i portala Posao.ba, među prva tri zanimanja za koja se predviđa da će biti najtraženija i u budućnosti.

Prema broju objavljenih oglasa natraženija zanimanja u našoj zemlji su IT inženjeri, inženjeri elektrotehnike, građevinski inženjeri, diplomirani farmaceuti, te krojači, zidari, varioci, piše portal Buka.

„Svakog dana na Zavodu za zapošljavanje u R Hrvatskoj registrira se gotovo 800 nezaposlenih. Istodobno IT industrija vapi za radnom snagom. Osim što ni dana ne čekaju na novi posao, plaće su itekako izdašne. Zahvaljujući modernim komunikacijama njihov posao ne poznaje granice. Hrvatska na godinu izveze više od milijardu kuna IT usluga.“ (Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/it-sektor-oni-ne-cekaju-na-posao-a-place-su-im-izdasne—308770.html).

“Na osnovu prijava poslodavaca o slobodnim radnim mestima, na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje R Srbije najviše se traže pedijatri, anesteziolozi, estetski hirurzi, farmaceuti i informatičari. Za ove poslove neophodan je završen fakultet, i na njih se ne čeka dugo.” (Izvor: http://gdeinvestirati.com/edukacija-i-karijera-154/aktuelnosti/17975-ovo-su-najtrazenija-zanimanja-u-srbiji#)

Prema podacima BITKOM-a (njemačko udruženje za informacijske tehnologije, telekomunikacije i nove medije) samo u Njemačkoj je u ovom trenutku otvoreno gotovo 43.000 konkursa za radna mjesta IT profesionalaca, a broj zaposlenih u IT sektoru raste dvocifrenim stopama već nekoliko godina za redom, te je zbog toga po uzoru na američku zelenu kartu uveden institut „Plave EU karte“ koja se po ubrzanoj proceduri izdaje visokoobrazovanim ljudima iz drugih zemalja. Najviše se traže certificirani IT profesionalci i to ponajviše iz područja programiranja/softverskog razvoja, ali i IT konsultanti, stručnjaci za podršku prodaji IT rješenja, sistemski i mrežni administratori, projektni manadžeri i stručnjaci za sigurnost računarskih sistema.

Evropska komisija očekuje da će se za dvije godine broj traženih visokoobrazovanih ICT profesionalaca povećati za čak 30% u odnosu na prethodnu godinu, što će izazvati nedostatak od 1.000.000 ICT stručnjaka u EU.

Koja su zanimanja najplaćenija u BiH?

Prilikom odabira budućeg zanimanja, većina studenata nije upoznata s informacijama o tome kako su koja zanimanja plaćena, ne raspolažu ni podatkom koja su zanimanja deficitarna ili kojih zanimanja ima previše na bh. tržištu. Ovakva situacija doprinosi ”proizvodnji” viška kadrove što dovodi hiljade diplomanata u stanje nezaposlenosti po okončanju studija.

Prema posljednjim istraživanjima portala Posao.ba i Plata.ba, koja su provedena na području tržišta rada, u Bosni i Hercegovini najvišu zaradu mogu donijeti diplome informatičkog/elektrotehničkog, ekonomskog i farmaceutskog fakulteta. Softver inženjeri s magisterijem plaćeni su mjesečno u prosjeku 1.800 KM, dok su oni s bachelor diplomom plaćeni 1.560 KM. IT projekt menadžeri i IT specijalisti plaćeni su 1.750 KM, dok IT menadžer zaradi prosječno oko 1.900 KM.  Osobe koje završe ekonomski fakultet imaju priliku da dobro zarađuju u budućnosti, ali s ovim fakultetom je teže pronaći posao, sudeći prema podacima Zavoda za zapošljavanje.

Kako se postaje uspješan IT stručnjak – prvi i osnovni korak na putu do uspješne IT karijere jeste sticanje KVALITETNOG  obrazovanja. Znanja i veštine koje usvojite tokom školovanja oblikovaće vas kao stručnjaka i u velikoj mjeri odrediti vašu dalju karijeru.

Visoka škola eMPIRICA je stoga kreirala takvo obrazovno okruženje u kojem se potencira sticanje upotrebljivih znanja i praktičnih vještina, korištenjem najsavremenije IKT infrastrukture, a kroz uključivanje studenata u naše IT projekte, i obavezan rad na realnoj opremi u okviru laba.

Novi studijski program Računarstvo i informatika na Visokoj školi eMPIRICOM je savremen i inovativan studijski program u oblasti informacijsko komunikacijskih tehnologija, usmjeren ka sticanju praktičnog i primjenjivog znanja koje privreda i industrija danas traže i koji će vam omogućiti visoku prepoznatljivost i zapošljivost unutar struke. U okviru ovog studija imate mogućnost da se specijalizujete u određenoj oblasti računarstva i informatike izborom jednog od četiri smjera:

• Softversko inženjerstvo
• Inženjerska informatika
• Multimedijsko računarstvo
• Poslovna informatika.

Stoga Visoka škola eMPIRICOM poziva sve zainteresovane buduće studente da donesu ispravnu odluku koja će odrediti njihovu profesionalnu i finansijsku budućnost, odabirući studij koji nudi savremena znanja i upotrebljive vještine u oblasti koja je dominantno deficitarna na tržištu rada u svijetu i kod nas.